ISSN 2232-9080

 
 

Sažetak: Područje centralne Bosne zahvaljujući velikoj geološkoj raznovrsnosti pruža velike mogućnosti u oblasti istraživanja i eksploatacije ukrasnog kamena. Danas kada se arhitektonsko-građevinski kamen sve više primjenjuje u arhitekturi i građevinarstvu, potrebno je iskoristiti prilike koje se nude.
U radu su ukratko predstavljena ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena na području centralne Bosne, od Romanije i Kladnja na istoku do Jajca na zapadu. Obrađena su ležišta na kojima se trenutno vrši eksploatacija, napuštena ležišta, kao i neki perspektivni lokaliteti na kojima bi, uz odgovarajuća geološka istraživanja mogla biti pokrenuta eksploatacija. Od tipova stijena koje se mogu koristiti u ove svrhe trenutno se eksploataišu krečnjačke breče, sedrasti krečnjaci i sedra. Ranije su se eksploatisali mermeri, gabrovi, gabrodioriti i amfiboliti. Potrebno je ispitati i mogućnosti korištenja još nekih stijena sa ovog područja u ove svrhe. U današnje vrijeme kontinuirana eksploatacija se vrši na dva kamenoloma, Hreša (krečnjačke breče) i Divičani (sedrasti krečnjak). Na kamenolomu krečnjaka "Prusac", koji se koristi kao agregat, nus proizvod u eksploataciji je sedra. Započela je i probna eksploatacija krečnjačkih breča u okolini Jajca na ležištima "Crvene Stijene" i "Poljane". Na nekim ležištima je došlo i do prekida eksploatacije iz raznih razloga. To su ležišta amfibolita "Stupčić I" i "Selište" u Vijaci kod Vareša, ležište gabra i gabrodiorita "Stajište" i ležište mermera "Dolovi-Begova Brezovača" u općini Novi Travnik, kao i ležište mermerisanog krečnjaka Panje na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje. Na površinskom kopu mrkog uglja Mošćanica kod Zenice mještani istoimenog sela već decenijama za vlastite potrebe u kamenoklesarstvu koriste mekani jezerski krečnjak iz krovine ugljenog sloja.

Ključne riječi: arhitektonsko-građevinski kamen, eksploatacija, centralna Bosna, krečnjak, krečnjačka breča, amfibolit, gabro, gabrodiorit, mermer, Plivit, Hreša

LICENCA:
Creative Commons License
Svi radovi u e-Zborniku licencirani su s Creative Commons Attribution 3.0 Unported License.

     hrcak oznaka

     EBSCO highres