Sažetak: Elementi dizajna u arhitekturi desetak analiziranih antologijskih zgrada tridesetih godina u Zagrebu prominentnih protagonista moderne arhitekture, pored moderne, imaju i klasičniju morfologiju koja obilježava kontinuitet tradicionalnog nasljedstva. Adolf Loosovo poimanje dekoracije kao neusklađene s Zeitgeistom u analiziranim zgradama potencirano je oskudnim sredstvima financiranja radi čega se uređenje interijera unatoč reprezentativnom karakteru palača uglavnom svodi na nužni minimum. Istraživanje otkriva elemente dizajna unutarnjeg uređenja, namještaja i opreme: kreacije arhitekata za naručene zgrade. U reprezentativnim palačama nema primjera total designa iako su pojedini arhitekti primjenjivali ovaj koncept u drugim tipologijama zgrada. U međuratnom razdoblju posebnu pažnju dizajnu, a na tragu funkcionalističkih ideja, daju arhitekti Stjepan Planić i Juraj Denzler, dok primjenu koncepta Gesamtkunstwerka pronalazimo u zgradi Doma obrtnika arhitekata Aleksandra Freudenreicha i Zvonimira Požgaja. Arhitekti dizajniraju i tipografiju za nazive zgrada na glavnim pročeljima te logotipove i murale. Funkcionalnost, jednostavnost i čistoća linija i formi njihovog dizajna vidljiva je na sačuvanim nacrtima i fotografijama te u samim zgradama gdje je manji dio ove baštine još u uporabi.

Ključne riječi: antologijske palače 1930-ih, Zagreb, dizajn interijera, dizajn namještaja, moderna arhitektura, moderni dizajn, total design, Gesamtkunstwerk


 PDF Cijeli rad (HR verzija)

 PDF Cijeli rad (EN verzija)