Sažetak: Studenački prostor, kao dio šireg okruženja, visoko je vrijedan u pogledu prirodne obdarenosti, neobične raznolikosti i, čak i u mnogo širim granicama, rijetke zanimljivosti i neponovljivosti. Otuda je njegovo znanstveno vrjednovanje logičan slijed svake studijske angažiranosti ali i podloga za sve druge aktivnosti koje se žele provesti. Put do znanstvene valorizacije nekog prostora vodi preko analize, odnosno pravilne raščlambe prostornih jedinica, njihova opisivanja i vrednovanja te ponovnog „vraćanja“ u nedjeljivu i međuzavisnu cjelinu, odnosno čitav proces završava sintezom. U radu je pokazana raščlamba studenačkog prostora na četiri prostorne jedinice i to: dio stolačko-čitlučke krške zaravni, čelo navlake s vrelima, polje i sedrotvorni tok rijeke Trebižat. Ove prostorne jedinice čine jedinstvenu prirodnu cjelinu koja je od iznimne vrijednosti u smislu prirodne i znanstvene zanimljivosti.
Ključne riječi: geologija, prostorne jedinice, vrjednovanje prostora, Studenci