ISSN 2232-9080 DOI: 10.47960/2232-9080
Sažetak: Divovske kamene građevine širom svijeta, svojom višetisućljetnom starošću, veličinom, trajnošću, načinom gradnje koji nadmašuje tehničke mogućnosti tadašnjih kultura, ali i zagonetnom namjenom, godinama pobuđuju zanimanje stručne i šire javnosti. Megalitska arhitektura, koja predstavlja dio istoimene kulture, najdugotrajnije i najraširenije graditeljske kulture u ljudskoj povijesti, obilježena je postavljanjem monumentalnih kamenih blokova raznih oblika - megalita, pojedinačnih ili grupiranih u različite strukture/građevine. Ovakva preširoka definicija uključuje neolitičke (i kasnije) megalitske spomenike (dolmeni, menhiri, kromleki i drugi), ali i kasnije građevine tzv. „razvijenije arhitekture“, koje su imale arhitektonska obilježja, izgrađene od megalita pravilnog geometrijskog oblika, mase desetke i stotine tona. Često se nazivaju „kiklopskom“, što neki autori osporavaju koristeći taj naziv samo za građevine tzv. „mikenske civilizacije/kulture“. Stoga su autori odlučili koristiti univerzalni naziv „divovske kamene građevine“, te ovu tematiku podijeliti u zasebne radove, pokušavajući potaknuti čitatelje na daljnje proučavanje obimne raspoložive literature u potrazi za odgovorima na brojne dvojbe koje nam svima i dalje ostaju…
Ključne riječi: Megalit, megalitska, megalitička, megalitna, arhitektura/građevina, spomenik, monolit, dolmen, menhir, kromlek/kromleh/kromles/kromleks, megalitičko širenje morem