Sažetak: Deformacije su vrlo izražene kod iskopa tunela u urbanim dijelovima s malim nadslojem u lošijoj stijenskoj masi što za posljedicu može imati ozbiljne potencijalne opasnosti na sigurnost, troškove i vrijeme izgradnje tunela. Na tunelu Kobilja Glava koji će predstavljati dio projekta povezivanja Vogošće sa Sarajevom i ujedno vezu najužeg gradskog centra grada Sarajeva sa autocestom A1 na koridoru Vc, izvršena su praćenja pomaka u tunelu na određenoj sekciji lijeve tunelske cijevi u dužini 80 m' u odnosu na različite razmake između iskopa kalote i trajnog podnožnog svoda u lošijoj stijenskoj masi sa definiranim RMR od 27 bodova do 32 boda. Dobiveni rezultati pokazuju kako se pomaci mogu efikasno kontrolirati definiranjem optimalnog razmaka između faza iskopavanja kalote i trajnog podnožnog svoda. Detaljnom analizom prikupljenih podataka dobivena je matematička funkcija ovisnosti pomaka u odnosu na razmak između iskopavanja kalote i trajnog podnožnog svoda i ista se može koristiti kao alat za brzu i jednostavnu korelaciju pomaka prilikom iskopa tunela u odnosu na geološke uvjete kakvi vladaju u tunelu Kobilja Glava.

Ključne riječi: tunel, iskop, deformacija, kalota, trajni podnožni svod

 PDF Cijeli rad (HR verzija)

 PDF Cijeli rad (EN verzija)