Sažetak: Prvi dio studije obuhvaća povijest k.u.k. „Zrakoplovne baze“, „Avijatičarskog parka br. 4“ i „Rezervne eskadrile 11“, koji su između 1913. i 1918. godine bili stacionirani u Mostaru. Uzletište Mostar-Rodoč, čija je svrha ispitana već 1912., bilo je jedno od najstarijih u Monarhiji. K.u.k. avijatičarske trupe su ga koristile tijekom Prvog svjetskog rata za osnovno obrazovanje svojih pilota. Drugi dio donosi ekspertizu spašavanja, održavanja i obnove četiri još postojeća k.u.k. hangara na nekadašnjem uzletištu Mostar-Rodoč s gledišta održavanja spomenika. Hangari izgrađeni 1917./18. predstavljaju najstarije svjedoke zrakoplovstva u Bosni i Hercegovini. Zbog svoje jedinstvene i vrlo učinkovite vrste konstrukcije trebali su se očuvati kao neponovljivi primjeri tehničko-inženjerske arhitekture. Jedan hangar potpuno iste vrste, obnovljen 2013. u Krakovu spada danas u kulturnu baštinu Poljske. Statički proračuni pokazali su da ovi k.u.k. hangari odgovaraju suvremenim građevinskim propisima EU-e. Sav korišteni izvorni i planski materijal iz Austrijskog državnog/ratnog arhiva (ÖStA/KA) u Beču nije do danas objavljen – time rad predstavlja prvu znanstvenu analizu/raspravu o k.u.k. zrakoplovstvu i njegovoj arhitekturi u Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi: Prvi svjetski rat, austrougarska avijacija, K.u.k. avijatičarske trupe u Bosni i Hercegovini, uzletište u Mostaru-Rodoč, hangar, zaštita spomenika, kulturna baština

PDF Cijeli rad (HR verzija)

PDF Cijeli rad (EN verzija)