Sažetak: U radu su prikazani slatkovodni vapnenci, od tenelije i (mostarske) miljevine, koji su interkalirani u ležištu „Mukoša“ kod Mostara, te njihovih „kamenih rođaka“ posuške miljevine i tomislavgradske muljike. U procesu dijageneze zadobili su specifičnu orijentaciju i strukturu (posebno tenelija), što im je dalo specifična fizička svojstva (mala prostorna masa, visoka poroznost i permeabilnost), koja nemaju „klasični“ vapnenci korišteni u građevinarstvu, a koja su bila odlučujuća za izbor ovog kamena za gradnju Starog mosta i drugih građevina na širem prostoru Mostara i na području općine Posušje, ali i u drugim krškim poljima Hercegovine i jugozapadne Bosne, u dijelovima Središnje Bosne, te Miljevini kod Foče. U drugom dijelu rada su prikazani tzv. ugrađeni (unutarnji) faktori koje su graditelji pokušavaju izbjeći da bi slatkovodni vapnenci koji su ugrađeni u mnogobrojne kamene građevine i/ili spomenike, izbjegli složene procese promjena kamena, odnosno trošenja (propadanja) kamena uslijed njegove interakcije s raznovrsnim uvjetima okoliša (vanjskim faktorima). Obrađeni su problemi i značenje izbora kamena, načina i (često premale) dubine vađenja iz ležišta za gradnju značajnih građevina, nedovoljno dugog odležavanja (skladištenja) nakon vađenja, neispravne ugradbe (slaganja) kamena u odnosu na njegov položaj u ležištu, kao i razne greške u obradi kamena i u izvedbi, uz neodgovarajuće održavanje.

Ključne riječi: vapnenci, slatkovodni, jezerski, sedrasti, lakustrijski, jezerska kreda, oolitični, tenelija, miljevina, muljika, trajnost, unutarnji faktori


 PDF Cijeli rad (HR verzija)

 PDF Cijeli rad (EN verzija)